pretraživanje facebook

Nacionalno istraživanje o individualnoj i korporativnoj filantropiji u Hrvatskoj

naslovna / Nacionalno istraživanje o individualnoj i korporativnoj filantropiji u Hrvatskoj

U Kući Europe u Zagrebu 27. travnja 2017. predstavljeni su rezultati prvog nacionalnog istraživanja o individualnoj i korporativnoj filantropiji u Hrvatskoj.

Istraživanje je provedeno u sklopu projekta „Povjerenje u lokalnu filantropiju“ koji provodi Slagalica – Zaklada za razvoj lokalne zajednice iz Osijeka, u partnerstvu s udrugama ODRAZ – Održivi razvoj zajednice iz Zagreba i P.G.D.I. – Projekt građanske demokratske inicijative iz Belog Manastira. Projekt financira Europska unija kroz program IPA 2012, uz sufinanciranje Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Terensko istraživanje provela je tvrtka Hendal d.o.o. iz Zagreba. Anketiranje se provodilo na adresi ispitanika gdje su anketari unosili odgovore na pitanja iz upitnika. Korištena su dva upitnika koje je izradila TRAG fondacija iz Srbije, koja je slično istraživanje provela krajem 2012. godine. Upitnike smo sadržajno prilagodili našim uvjetima te smo dodali neka pitanja kako bismo dobili uvid u posebnosti filantropskih aktivnosti u Hrvatskoj. Obrada podataka i pisanje izvještaja povjereno je partnerskoj organizaciji ODRAZ – Održivi razvoj zajednice temeljem prijašnjeg iskustva u istraživačkim pothvatima na području razvoja zakladništva i osnivanja zaklada lokalnih zajednica u Hrvatskoj. Slični istraživački instrumenti korišteni su u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori pa će se podatci moći i regionalno uspoređivati, kako bismo imali širu sliku o filantropskom djelovanju i građanskoj zauzetosti za davanja u općekorisne svrhe u ovom dijelu Europe.

Istraživanje je pokazalo da u Hrvatskoj postoji filantropski potencijal, da su građani svjesni svoje suodgovornosti za opće dobro koje dijele s ostalim članovima društva te vide brigu za razvoj zajednice kao svoju dužnost. No, na razvoju ovoga potencijala treba još raditi jer više od polovice građana zna vrlo malo o zakladama koje iniciraju akcije od općeg dobra. Građani su manje spremni njima davati zbog djelomičnog nepovjerenja u njihov rad, no uočavaju prednost takvog davanja u osjećaju sigurnosti da će sredstva biti pravilno i transparentno utrošena. Ovo znači da se mora puno raditi na promociji zakladništva, ali i na unapređenju zakonodavnog okvira. Naime, hrvatski Zakon o zakladama je iz 1995. i nije poticajan za razvoj zakladništva, dok porezni sustav ne stimulira dovoljno djelovanje i davanje za opće dobro.

Istraživanje je pokazalo da je veća transparentnost raspodjele prikupljenih sredstava važna za povećanje povjerenja i kod građana i kod tvrtki. S tim povezano, građani žele vidjeti rezultate akcija u kojima su sudjelovali i u tom segmentu mediji igraju veliku ulogu.

Više o rezultatima istraživanja možete pročitati u Komparativnoj analizi.